Kalendar vakcinacije pasa i mačaka
Vakcinacijom pasa i mačaka, smanjujemo mogućnost pojave niza zaraznih bolesti koje mogu ozbiljno ugroziti njihov život. Vakcinom u organizam unosimo umrtvljenog ili oslabljenog uzročnika bolesti i tako podstičemo organizam da stvori antitela koja će u budućnosti štititi organizam od nastanka te iste bolesti. Aktivna antitela se uglavnom stvaraju 10 do 14 dana po vakcinaciji, a taj perion zavisi od vrste vakcine, imunog statusa, tj. opšteg zdravstvenog stanja životinje. Kalendari vakcinacije zavise od mnogo faktora, a najvažniji je svakako uzrast, ali mogu biti i potpuno individualni i zavisiti od opšteg zdravstvenog stanja životinje.
- Vakcinacija štenaca i mačića
Štenci i mačići su u prvim danima života delimično zaštićeni od niza bolesti preko majčine placente i, po rođenju, putem prvog mleka (kolostruma) dobijaju dovoljnu količinu antitela. Takav imunitet nazivamo pasivnim imunitetom.
Međutim, pasivni imunitet počinje da slabi od šeste do osme nedelje starosti i tada je pravo vreme za prvu vakcinaciju. Štene ili mače kao odgovor na vakcinu počinju stvarati sopstvena antitela i to je onda tzv. aktivni imunitet.
Najvažnije vakcinacije kućnih ljubimaca su sledeće:
- Vakcinacija protiv besnila
- Vakcinacija protiv zaraznih bolesti kod pasa (štenećak, parvo virus, zarazni kašalj, leptospiroza)
- Vakcinacija protiv zaraznih bolesti mačaka (panleukopenija, calici virusne infekcije, zarazni rinotraheitis)
- Vakcinacija pasa
Štence vakcinišemo prvi put već u 7 nedelji starosti, sledeća vakcina posle dve nedelje od prve i treća 4 nedelje posle druge vakcine (Merial-ov protokol vakcinacije). Postoje i drugi protokoli osnovne imunizacije štenadi koji se uglavnom podudaraju. U svakom slučaju, način i protokol osnovne imunizacije treba da odredi veterinar u zavisnosti toga šta je najbolje za štene u datom trenutku. Ukupno je, dakle, štene potrebno vakcinisati tri puta, izuzev Rotvajlera gde se preporučuje i 4 vakcina.
Vakcinacija odraslog psa obavlja se jednom godišnje. Na žalost, i dalje je dosta rašireno verovanje da je pse dovoljno vakcinisati protiv zaraznih bolesti samo dok su mladi. Činjenica je, međutim, da i odrasli psi mogu oboleti od svih tih bolesti. Vakcinacija protiv besnila (mrtvom vakcinom), a koje je i obavezna po zakonu, počinje sa napunjena 3 meseca starosti, a ponavljamo ih svake godine. Lovački psi se vakcinišu protiv besnila dva puta godišnje.
Bolesti protiv kojih se radi vakcinacija pasa:
- besnilo
- štenećak
- zarazni hepatitis
- korona virus
- parvoviroza
- leptospiroza
- zarazni kašalj
- Vakcinacija mačaka
Vakcinisati se mogu mačke koje su očišćene od spoljašnjih i unutrašnjih parazita i koje su zdrave. Prva vakcinacija može se obaviti već sa 8 nedelja starosti mačića, druga vakcina ide sa navršenih 12 nedelja starosti. Vakcinacija odrasle mačke obavlja se jednom godišnje, a vakcinacija protiv besnila (mrtvom vakcinom) može se raditi sa 3 meseca starosti. Ostale vakcinacije obavljaju se jedanput godišnje.
Neposredno pre vakcinacije preporučljivo je testirati mačku na FeLV i FIV virus. Za taj test potrebno je svega nekoliko kapi krvi i kroz 10-tak minuta imamo nalaz da li je mačka zaražena virusom leukemije ili virusom imuno deficijencije (popularno mačji AIDS ili mačja sida).
Bolesti protiv kojih se vakcinišu mačke:
- besnilo
- panleukopenija (mačija kuga)
- rinotraheitis (zarazni kašalj)
- calici virus
- mačja leukemija